ALDE konferencija Jozo Radoš izbjeglice migranti HNS kriza sigurnost

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš te zastupnici Hrvatske narodne stranke, Anka Mrak-Taritaš i Ivan Vrdoljak, održali su u petak, 12. veljače 2016., zajedničku konferenciju za medije u Hrvatskom saboru na temu “Hitan plan prevladavanja izbjegličke krize”.

Na konferenciji je hrvatskoj javnosti predstavljen prijedlog Kluba zastupnika saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE grupa) u Europskom parlamentu, upućen Europskoj komisiji, a koji je sastavljen od sedam hitnih mjera čiju primjenu smatraju neophodnom kako bi se Europa uspješnije nosila s izbjegličkom krizom.

Jozo Radoš (HNS, ALDE grupa) tom je prigodom izjavio kako je teško predvidjeti dimenzije koje će kriza poprimiti ove godine, a Unija ima vrlo malo utjecaja na procese koji se nje najviše tiču.
“Teret ove krize pao je na zemlje koje se nalaze na izbjegličkoj ruti i one koje su krajnja odredišta izbjeglica. Ostale zemlje Europe odbile su sudjelovati. To nije zajednička politika”, kazao je Radoš.

Naime, Europa je i dalje u izvanrednoj situaciji, suočena s najvećom masovnom migracijom od Drugog svjetskog rata, a s dolaskom toplijeg vremena izvjesno je i povećanje broja izbjeglica. Budućnost Schengena je upitna, EU neodrživa bez stabilnih i čvrstih vanjskih granica, nema jedinstvene europske azilantske politike, a sve dosadašnje mjere pokazale su se nedostatnima. Stoga ALDE predlaže sljedećih sedam mjera, čije prihvaćanje očekuje na sjednici Europskog vijeća, zakazanoj za 18. veljače 2016.:

1)Uspostavljanje Europskih snaga za brzo djelovanje u izbjegličkoj krizi (ERREF) koje bi nadzirale vanjske granice EU, uz poseban prioritet dan granici Grčke i Turske, sprječavale kretanja iz Grčke prema Makedoniji i Balkanu, te djelovale na poboljšanju životnih uvjeta u izbjegličkim kampovima.

2) Uspostava Europske granične i obalne straže kroz preobrazbu FRONTEX-a, s ciljem uspješne zaštite i održavana integriteta vanjskih granica Europske unije.

3) Prenamjena 3 milijarde eura dogovorenih s Turskom, gdje bi se 2 milijarde dodijelile kao izravna financijska pomoć izbjeglicama, dok bi se preostala milijarda dodijelila UNHCR-u za poboljšanje životnih uvjeta u izbjegličkim kampovima.

4)Prenamjena žarišnih točaka u prihvatne centre, vođene od strane ERREF-a te kasnije Europske granične i obalne straže, čime bi se smanjila preopterećenost država članica na vanjskim granicama zbog koje je trenutno prisutan manjak koordinacije i kontrole ulazaka u Europu.

5)Zamjena Dublinske uredbe novim jedinstvenim Europskim postupkom za azil, čime bi se ujedinilo sadašnjih 28 nacionalnih sustava koji slične kriterije primjenjuju na različite načine. ALDE predlaže da se iz Dublinske uredbe ukloni kriterij o prvoj zemlji ulaska u EU i zamijeni obveznim i poštenijim mehanizmom preraspodjele među članicama, utemeljenim na objektivnim kriterijima poput broja stanovnika i BDP-a.

6)Uvođenje nove europske plave karte za ekonomske migrante, kao svojevrstan ekvivalent američkoj zelenoj karti, koja bi omogućila zadovoljavanje potreba EU za kvalificiranom i nekvalificiranom radnom snagom

7) Europski mirovni plan s “Marshallovim” planom za regiju. S obzirom na izravne posljedice Europa bi trebala biti vodeća u naporima da se rat u Siriji okonča. Potrebna je proaktivna naizmjenična diplomacija, veće uključivanje SAD-a i međunarodne zajednice te izrada dosljedne strategije kojom bi se porazio ISIS.

Guy Verhofstadt, predsjednik ALDE grupe u Europskom parlamentu, uputio je pismo Vladama zemalja članica EU, pa tako i Vladi RH, da se 18. veljače, povodom summita ministara, zauzmu za ovih sedam mjera, s posebnim naglaskom na dvije mjere iz ALDE plana: stvaranje Europskih snaga za brzo djelovanje u izbjegličkoj krizi i drugačije raspodjela 3 milijarde eura.

Ivan Vrdoljak (HNS) naglasio je kako se od premijera Oreškovića očekuje odgovor na plan ALDE grupe i Verhofstadtovo pismo te je pozvao premijera Oreškovića da izvijesti i upozna hrvatsku javnost o predloženim mjerama.
“Nepodizanjem ograda pokazali smo kojem dijelu Europe pripadamo”, rekao je Vrdoljak, a s time se složila i Anka Mrak-Taritaš (HNS) koja je nadodala da treba pohvaliti sve dosadašnje napore Hrvatske iza kojih stoji puno rada i truda.