Pitanje čistoće zraka od iznimne je važnosti za Republiku Hrvatsku jer se u velikoj mjeri grijemo na tradicionalan način, izgaranjem ogrjevnog drveta koje stvara vrlo visoke emisije CO2, istaknuo je zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš (GLAS/ALDE) u povodu rasprave na plenarnoj sjednici o inicijativi „Čist zrak za sve“.

Radoš upozorava kako je udio obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj vrlo nizak te da smo prema udjelu bio goriva u prometu na dnu ljestvice europskih zemalja i dodaje kako je „vrlo je malo učinjeno na energetskoj obnovi stambenih zgrada i obiteljskih kuća“.

U borbi za čišći zrak mnoge će europske uredbe i propisi o smanjenju emisija štetnih plinova biti postroženi, najavljuje Radoš i naglašava da je to „u interesu nas kao građana Hrvatske“.

„Smatram da bi na svim državnim razinama trebali odlučnije raditi u pogledu obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i u pogledu čistoće zraka koja dolazi kao posljedica energetskih politika i mjera na razini EU“, poručio je Radoš.

U raspravi na plenarnoj sjednici Radoš je podržao zahtjev za promjenom Direktive o kvaliteti zraka „kako bi se uskladila s novim energetskim zakonima koje smo nedavno usvojili. Smatram da su izmjene Direktive nužne u području mjerenja i izvješćivanja o zagađenju zraka.“

Radoš je podržao omogućavanje lakšeg pristupa lokalnih vlasti fondovima iz kojih se financiraju projekti smanjenja emisije štetnih plinova u prometu založivši se da se na jednak način pristupi i smanjenju emisije stakleničkih plinova koje nastaju grijanjem i hlađenjem zgrada, kao i emisija iz energetskih postrojenja i industrije.

Radoš je posebno upozorio na problem s kojim se u području onečišćenja zraka susreće prostor Zapadnog Balkana.

„Sarajevo i Skoplje u nekim su dijelovima godine najzagađeniji gradovi na svijetu. U toj regiji postoji šesnaest termoelektrana na ugljen sa zastarjelim tehnologijama, a postoje planovi o izgradnji dodatnih postrojenja također sa zastarjelim tehnologijama“, kazao je zastupnik GLAS-a u raspravi na plenarnoj sjednici.

„Rad tih termoelektrana ugrožava zdravlje građana koji žive u blizini tih postrojenja, ali i zdravlje građana susjednih zemalja, članica Europske unije. Stoga bi trebalo pomoći zemljama Zapadnog Balkana u ispunjavanju visokih standarda čistoće zraka“, zaključuje Radoš.