I velike i manje države članice će se, svaka iz svojih razloga, vrlo vjerojatno protiviti promjenama u sadašnjem načinu prikupljanja i trošenja sredstava iz proračuna EU zbog čega bi Hrvatska, kada se radi o pristupu Unijinim razvojnim fondovima, mogla ostati u postojećim okvirima, istaknuo je europarlamentarac Jozo Radoš (GLAS/ALDE) komentirajući prijedlog višegodišnjeg proračuna Europske unije za razdoblje 2021.-2027.

„Proračun EU-a se ne smanjuje, ali Europska komisija predlaže smanjivanje neposrednih davanja. Komisija nastoji da se potrošnja novca iz blagajne EU-a zasniva na programima koji jamče razvoj, inovacije i provedbu novih politika poput smanjivanja emisije ugljičnog dioksida te se zauzima za kružno gospodarstvo“, kazao je Radoš.

Većina ulaganja iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda usmjerit će se na inovacije, potporu malim poduzećima, digitalne tehnologije i osuvremenjivanje industrije. Ulagat će se i u prelazak na niskougljično, kružno gospodarstvo te u borbu protiv klimatskih promjena, u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma, navodi Komisija.

„Korištenje sredstava iz EU fondova bit će zahtjevnije. Pri tome će sudjelovanje država članica, kao i regija i općina, u sufinanciranju razvojnih projekata biti veće“, upozorava Radoš.

Komisija, naime, predlaže povećanje nacionalnog udjela u sufinanciranju programa. Tako se za najsiromašnije regije, koje su ispod 75 posto europskog prosjeka, predlaže da se projekti financiraju u omjeru 70 posto iz europskog proračuna i 30 posto iz nacionalnog proračuna što znači da bi se udio nacionalnih sredstava povećao sa sadašnjih 15 na 30 posto.

„To znači da će razvojni programi trebati biti bolje pripremljeni u čemu se Hrvatska, do sada, nije baš iskazala. To pred nas postavlja nove izazove“, istaknuo je Radoš.

„Komisija predlaže jednostavnija pravila za pristup europskim fondovima i neposrednije sudjelovanje jedinica lokalne i regionalne samouprave za što sam se zauzimao od početka mandata u EP“, dodao je zastupnik GLAS-a.

Komisijin prijedlog višegodišnjeg proračuna, smatra Radoš, u više je aspekata „vrlo revolucionaran“.

„Zbog toga je teško za očekivati da će Vijeće EU, dakle zemlje članice, prihvatiti Komisijin prijedlog višegodišnjeg proračuna“, ocijenio je Radoš.

„Najizglednije mi se čini da se, zbog otpora zemalja članica, u strukturi proračuna i načinu njegovog trošenja, neće dogoditi bitne promjene u odnosu na postojeće stanje. I Republika Hrvatska će, kada je riječ o sredstvima koja će joj u proračunu EU biti na raspolaganju, ostati u postojećim okvirima“, zaključio je Radoš.