Jedinstveno digitalno tržište jedno je od onih područja napretka koje predstavlja najviše izazova, a ujedno najviše i obećava. E-trgovina, e-uprava i e-zdravstvo samo su neke od prednosti jedinstvenog europskog digitalnog tržišta koje bi prema procjenama u budućnosti moglo ostvariti dobit u vrijednosti 260 milijardi eura

Tržišne i javne usluge razvijene u okviru jedinstvenog europskog digitalnog tržišta danas prelaze s elektroničkih na mobilne platforme i tako postaju sveprisutne, a pristup informacijama moguć je bilo gdje i u bilo kojem trenutku. Sve što nam je potrebno da bi smo ostvarili komunikaciju, obavili online kupnju ili se educirali je pristup internetu.

Iako u ruralnim, udaljenim i planinskim područjima EU živi približno 300 milijuna ljudi, odnosno 58% stanovništva, samo je 25% takvih područja pokriveno s brzim internetom (brzina preuzimanja min. 30Mbit/s) i ultra brzim internetom (brzina preuzimanja min. 100Mbit/s) dok taj postotak u urbanim područjima EU doseže 70%. Digitalni jaz između ruralnih i urbanih područja u EU je više nego očigledan. Slaba ili gotovo nepostojeća internet veza u ruralnim i udaljenim područjima onemogućuje stanovništvu spomenutih područja osnovnu komunikaciju ili pokretanje posla te ga time stavlja u neravnopravan položaj na tržištu.

Dostupnost širokopojasnog interneta u ruralnim područjima 2013. godine dvostruko se povećala u odnosu na 2010, no njegova rasprostranjenost je nejednaka. Ruralni krajevi na Malti i u Nizozemskoj imaju gotovo 100% pokrivenost širokopojasnim internetom dok je njegova dostupnost u Italiji, Grčkoj i Hrvatskoj rijetka. Ukupna pokrivenost teritorija Republike Hrvatske tzv. Next Generation Access (brzina preuzimanja min. 30Mbit/s) je u istom razdoblju iznosila tek nešto više od 30%. Najveći problem nedovoljne pokrivenosti navedenih područja je nezainteresiranost privatnih investitora za ulaganja budući da, zbog disperzije populacije po velikim površinama, investicije često nisu ekonomski isplative.

Zbog tih razloga u Europskom parlamentu sam se čvrsto založio za interese ruralnih područja, specifičnije za uvođenje širokopojasnog interneta kao najefikasnijeg i najjeftinijeg rješenja za smanjenje jaza između urbanih i ruralnih područja. Inicirao sam Deklaraciju kojom se potiče uvođenje pristupa internetu te pojačanje mjera za razvoj digitalnih vještina. Europska komisija predvidjela je 6 milijardi eura za financiranje uvođenja širokopojasnog interneta i drugih mreža. Ipak, na moje pitanje o financijskim sredstvima i projektima koji su već odobreni, Europska komisija nije precizirala koliko će takvih projekata biti usmjereno isključivo na ruralna područja. Komisija očekuje da će tek do kraja 2015. dovršiti postupak donošenja programa ruralnog razvoja pa prijeti opasnost da cijeli proces bude vidno usporen. Ovakvim aktivnostima pokušavam ubrzati proces te donijeti sto veću korist ruralnim područjima EU.

Ova tema važna je i za Komisiju koja je Strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu (6.5.2015.) potvrdila važnost ulaganja za premošćivanje digitalnog jaza između urbanih i ruralnih područja. Spomenutih 6 milijardi eura je predviđen iznos ulaganja EU u digitalnu tehnologiju i brzi širokopojasni internet iz strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Zahvaljujući paneuropskoj dostupnosti satelitskih širokopojasnih usluga pomoću 148 satelita, svako kućanstvo u EU-u može imati svoj priključak. Međutim, takve usluge su još uvijek prilično nepoznate i skupe (za brzi neograničeni internet preko satelita izdvaja se i do 850kn mjesečno u RH).

Ako želimo jednake ekonomske mogućnosti u svim dijelovima EU, moramo se boriti protiv razlika koje postoje. Strukturno slabije, ruralne i periferne regije zbog većih početnih troškova mogle bi ostati u drugom planu. Važno je educirati stanovništvo na lokalnoj i regionalnoj razini o mogućnostima koje pružaju EU fondovi, osigurati jednostavnije birokratske postupke za investitore te osigurati da izgradnja širokopojasne mreže ima jaku podršku javnog sektora u budućnosti. Europska komisija planira niz inicijativa kojima želi približiti važnost ovakvih ulaganja, a jedna od njih je osnivanje “One stop shopa”. “One stop shop” bi bio namijenjen edukaciji i informiranju predstavnika regionalne vlasti o mogućnostima financiranja širokopojasnog interneta iz fondova EU.

Internet je najjednostavniji i najjeftiniji način premošćivanja digitalnog jaza između ruralnih i urbanih dijelova EU te mu je potrebno posvetiti veću pozornost. Izolirano stanovništvo ruralnih područja, osobe sa smanjenom pokretljivošću te starije osobe mogu imati posebnu korist od mogućnosti koje pruža digitalno tržište. Uključenje ruralnih, udaljenih i planinskih područja u jedinstveno europsko digitalno tržište omogućit će bolje suočavanje s demografskim izazovima današnjice, nudeći istovremeno mladima perspektivu ostanka u tim krajevima i sprečavanje depopulacije.

Za ovakvu politiku zalažem se kao potpredsjednik Intergrupe za ruralna, planinska i udaljena područja (http://www.rumra-intergroup.eu/) u Europskom parlamentu. Zalažem se za uvođenje jedinstvenog europskog digitalnog tržišta i pokretač sam inicijative za uvođenje širokopojasnog interneta u ruralnim i planinskim područjima EU kao najefikasnijeg rješenja za smanjenje jaza između urbanih i ruralnih područja.