Zastupnik Jozo Radoš (HNS, ALDE), zamjenski član Pododbora za sigurnost i obranu, komentirao je Izvješće o provedbi Zajedničke vanjske i sigurnosne politike. U Izvješću, koje je usvojio Europski parlament, navodi se da se Europa suočava s izazovima bez presedana te da je njena ranjivost posljedica nedovršenih integracija. Slijedom navedenog traži se snažnija integracija obrambenih kapaciteta, stvaranje stalnog zapovjedništva te potpuna spremnost europskih postrojbi i borbenih grupa.

“U Izvješće su ušli i moji prijedlozi o potrebi integracije tržišta naoružanja i vojne opreme, stvaranja uvjeta za zajedničko financiranje mirovnih misija i istraživanja na području obrane.”, kazao je Radoš te nastavio: “Ovi ciljevi već su postavljeni u odgovarajućoj Globalnoj strategiji EU, imaju i svoj plan provedbe, a iduće godine bi trebali naći svoje mjesto i u Bijeloj knjizi Europske obrane. Važno je naglasiti da je iz Izvješća vidljivo da Unija nema instrumente utjecaja na krizna žarišta u njenom bliskom susjedstvu, točnije na Bliski Istok, Sjevernu i Subsaharsku Afriku, koji se upravo Europe najviše tiču, a kojima upravljaju drugi.”

Zastupnik Radoš smatra kako su odredbe koje se tiču Rusije i Turske teško ostvarive: očekuje se pragmatična suradnja, a istovremeno se zadržavaju sankcije, odnosno blokada pregovora.

“Poziv velikim silama da ne koriste pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a nema praktičnog značenja kada se radi o teškim zločinima. Dakle, jasno je da je utjecaj EU-a na globalne procese i politiku velikih sila ograničen. Hoće li EU u 2017. godini učiniti značajan korak ka zajedničkoj obrambenoj politici, što je samo njena odgovornost, ostaje za vidjeti. Sva negativna iskustva, nesloga i nemoć koju je EU pokazala zadnjih petnaestak godina ne bude optimizam, unatoč najtežoj sigurnosnoj situaciji od pada Berlinskog zida.”, zaključio je Radoš.