Hrvatski europarlamentarac Jozo Radoš sudjelovao je na konferenciji “60 godina Rimskih ugovora – Budućnost Europske unije: postignuća, izazovi, perspektive”, održanoj 22. ožujka 2017. godine u velikoj dvorani Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu. Konferencija je održana u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova u suradnji s Veleposlanstvom Talijanske Republike u RH i Predstavništvom Europske komisije u RH, a uoči okupljanja čelnika EU-a 25. ožujka u Rimu kako bi proslavili 60. obljetnicu rimskih ugovora.

Konferencija je bila prilika da se sudionici osvrnu na stanje Europske unije danas te budućnost procesa integracije. Posebna pažnja data je “Bijeloj knjizi o budućnosti Europe”, koju je Europska komisija predstavila 1. ožujka 2017., a u kojoj je navedeno pet mogućih scenarija o budućnosti EU-a do 2025. godine.

“Europska unija je najveći projekt 20. st. kojega je svijet vidio, ali ja ujedno smatram da je i najkompliciraniji društveno-politički projekt. To znači da nije nimalo jednostavan za graditi ga.” izjavio je zastupnik Radoš te nadodao: “Uvijek u nekim vremenima krize dolazi do pojačane svijesti, pojačanog angažmana te pitanja vrednovanja skoka naprijed. To se dogodilo 90’ih godina nakon što je EU bila potpuno neefikasno rješenje krize na prostoru bivše Jugoslavije. Tada se na neki način grčevito kreće u formuliranje europske sigurnosne i obrambene politike. Za to je trebalo deset godina i formirana je jedna vrlo vrlo blaga i vrlo neučinkovita politika, ali opet i značajan korak naprijed. Mislim da se i sad nalazimo u toj situaciji. Kriza EU-a koja se danas očituje je u velikoj mjeri plod nekih vanjskih okolnosti, ne samo njene neefikasnosti. Očekujem da ćemo, nakon što Europsko vijeće donese odluke vezane za rješenja iz Bijele knjige, napraviti skok naprijed. Međutim, svi razlozi zašto je Unija išla tako sporo do sada, postoje i dalje. To su u prvom redu poteškoća odricanja pojedinih država dijela svoga suvereniteta te nedostatak povjerenja šire javnosti u projekt EU-a. Zato ja na kraju ovoga procesa, koji bi trebao završiti krajem ove godine, zapravo ne očekujem nikakove spektakularne pomake, ali očekujem pomake na bolje. Ono čega se bojim su mogući spektakularni padovi. Bitno je da Unija opstane, da se ideja Unije sačuva.”

Temelji današnje Europske unije postavljeni su 1957. godine kada je šest država članica osnivačica (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka) potpisalo Rimske ugovore, kojima su osnovani Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (EUROATOM). Uspostavljena je carinska unija među državama potpisnicama te su postavljeni kriteriji i ciljevi stvaranja zajedničkog tržišta koje je omogućilo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala. Ovime su zadani temelji buduće europske integracije i stvoreni uvjeti za ekonomski napredak, a u proteklih 60 godina stvorena je unija država koja promiče slobodu, demokraciju, vladavinu prava, jednakost, solidarnost i suradnju.

Uvodno izlaganje na konferenciji održao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH, a na panel raspravi uz zastupnika Radoša sudjelovali su i Tonino Picula, Dubravka Šuica, Sandro Gozi, Marija Pejčinović Burić i ostali.