Jozo Radoš proveo je tjedan dana u Tadžikistanu povodom održavanja lokalnih parlamentarnih izbora kao promatrač tima Europskog parlamenta.

Kao jedina institucija Europske unije izabrana direktno od građana te unije, Europski je parlament snažno posvećen promoviranju održive demokracije te pružanju podrške parlamentarnom razvoju u novim demokracijama i onima u nastajanju.

“Moj pristup je bio da na neki način razumijem sve poteškoće u kojima se ta zemlja nalazi i da u konačnoj ocjeni vrednujem demokratske standarde koje izbori moraju zadovoljavati, ali i pozitivnu ulogu koju ta mala zemlja igra u vrlo kompliciranom prostoru”, izjavio je Radoš.

Tadžikistan je najmanja zemlja srednje Azije, a graniči s Kinom, Uzbekistanom, Afganistanom i Kirgistanom.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza ta bivša sovjetska republika proglasila je neovisnost 1991. godine, a vrlo brzo nakon proglašenja neovisnosti izbio je građanski rat između pripadnika plemenskih frakcija, Tadžika i Uzbeka. Rat je okončan 1997. godine potpisivanjem sporazuma o prekidu vatre.

Tadžikistan je predsjednička republika s velikim ovlastima predsjednika koji se bira na redovnim izborima. Predsjednik Emomali Rahmon je na vlasti od 1994. godine, zahvaljujući ustavnim promjenama koje su mu omogućile ponavljanu kandidaturu na izborima, na kojima obično pobjeđuje s velikim postotkom osvojenih glasova.

Ova siromašna republika, ujedno i jedna od najsiromašnijih država svijeta, obzirom na svoj geostrateški položaj treba doprinositi očuvanju stabilnosti toga prostora. Iako mala i slaba u odnosu na susjedne zemlje, a u velikoj mjeri ovisna o Rusiji i Kini te u neposrednoj blizini brojnih žarišta, Republika Tadžikistan ima pozitivnu ulogu, utjecaj i značaj na tome prostoru.

“Izbori su bili relativno slobodni, ali naravno, to je daleko ispod europskih pa i hrvatskih standarda”, napomenuo je Radoš.