Zastupnik GLAS-a i ALDE-a u Europskom parlamentu Jozo Radoš i saborski Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a organizirali su u Hrvatskom saboru treći okrugli stol pod nazivom Čista energija za sve Europljane i Hrvatska, koji je ujedno i posljednji iz ciklusa okruglih stolova Biogoriva u Hrvatskoj – zaboravljena budućnost.

U uvodnom izlaganju Jozo Radoš je predstavio Paket čiste energije za sve Europljane koji će angažirati investicije od 177 milijardi eura do 2021. godine, što pokazuje važnost proizvodnje čiste energije za ukupno gospodarstvo Europske unije. Pri tom je ukazao na činjenicu da Hrvatska uvelike zaostaje za prosjekom Europske unije po pitanju proizvodnje čiste energije, pogotovo biogoriva.

Na okruglom stolu također su sudjelovali Anka Mrak-Taritaš, saborska zastupnica i predsjednica GLAS-a, Irena Dubravec iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, prof. dr. Željko Zečić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Željko Tomašić iz Hrvatskih šuma, Mladen Ištuk iz INA-e, Ivan Corn direktor Biodizel d.d. Vukovar, Josip Dundović predsjednik Udruge za biomasu, Ante Samardžić iz tvrtke Energospektar te Vjeran Piršić i Zorislav Antun Petrović Udruge EKO Kvarner.

„Hrvatsku vladu tema obnovljivih izvora energije uopće ne zanima. Potrebna nam je nova Energetska strategija Republike Hrvatske do 2030., važno se usmjeriti na razvoj hrvatskog ruralnog prostora. Potencijali šumske biomase su veliki. Biomasa bi mogla biti poluga razvoja lokalne zajednice, što, na žalost, još uvijek nije. Danas je udio biogoriva u prometu u Republici Hrvatskoj 0 %, a cilj do 2020. je 10 %. Tvornica biodizela Vukovar je zatvorena, a proizvodnja druge generacije biogoriva je tek u povojima“- naglasio je Jozo Radoš dodavši pri tom da je istovremeno 740 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta neiskorišteno, a dio tog poljoprivrednog zemljišta bi se mogao iskoristit za proizvodnju biomase.

„U stvarnosti, prema podacima Eurostata, u pogledu povećanja udjela obnovljivih izvora u razdoblju 2004. – 2016. Hrvatska se nalazi na pretposljednjem mjestu sa rastom od približno 4%. Sve zemlje članice imaju isti cilj od 10% udjela obnovljivih izvora u prometu do 2020. Hrvatska se do 2013. kretala oko udjela od 1%, da bi 2013., 2014. i 2015. skočila na oko 4% i onda 2016. naglo pala na 1,3%, daleko od cilja od 10% u 2020.“- rekao je Radoš.

Josip Dundović, predsjednik Udruge za biomasu, je upozorio da hitno treba donijeti Strategiju niskougljičnog razvoja te Pravilnik o obnovljivim izvorima energije da bi se biomasa mogla početi koristiti.

Vjeran Piršić iz Udruge EKO Kvarner zahvalio se Jozi Radošu na uvodnoj prezentaciji rekavši kako je to najbolji prikaz onoga što se u Bruxellesu trenutno događa po pitanju obnovljivih izvora energije. Kao predstavnik lokalne zajednice s otoka Krka rekao je kako je cilj lokalne zajednice na Krku da do 2030. godine budu energetski neovisan otok. Pri tom je naveo mogućnost korištenja otpadnih ulja iz ugostiteljskih objekata u turističkim središtima za proizvodnju biodizela koji bi bio dostatan za hitne službe poput vatrogasaca, policije i službe hitne pomoći.

Ante Samardžić iz  tvrtke Energospektar upozorio je na sve birokratske prepreke koje imaju investitori koji žele ulagati u projekte obnovljivih izvora energije dok je Ivan Corn, direktor Biodizel d.d. Vukovar naveo brojne zakonske nedostatke u Hrvatske koje nepovoljno utječu na proizvodnju bidizela.

Anka Mrak-Taritaš ukazala je nesrazmjer ciljeva u pogledu obnovljivih izvora energije koje si u Hrvatskoj zacrtamo i stvarne želje za ostvarivanje ti ciljeva.

„Naše strategije i ključni nacionalni dokumenti koji se odnose na obnovljive izvore energije ne smiju biti mrtvo slovo na papiru“, kazala je Mrak-Taritaš.